PROIZVODNJA vina u globalnom je padu, a ništa bolji nisu niti pokazatelji domaće vinogradarsko-vinarske scene.
Prema podacima za prvih devet mjeseci 2024. zabilježen je pad od gotovo 19% u odnosu na godinu ranije, a njega stučnjaci objašnjavaju iznimno lošim lanjskim agroekološkim uvjetima u regiji Slavonija i Podunavlje koja inače čini polovinu domaće proizvodnje vina, piše Agroklub.com.
Dok uvozna vina u cisternama sve više pristižu u Hrvatsku, najčešće iz Sjeverne Makedonije, istovremeno je izvoz naših količinski u manjem padu, ali uz podizanje vrijednosti. U izvozu naših vina, kao vjeran kupac dominira susjedna Bosna i Hercegovina, čiji žitelji nerijetko hrvatska vina doživljavaju domaćima.
Brojne podatke o aktualnom stanju u sektoru iznio je dr.sc. Darko Cenbauer, načelnik sektora Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) na 34. međunarodnom susretu vinogradara i vinara Sabatina.
Volumen domaćeg vinogradarstva prema Državnom zavodu za statistiku (DZS) obuhvaća 19.826 hektara pod vinogradima, dok je njih 17.278 evidentirano u vinogradarskom registru, podaci su Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju sa zadnjim danom 2023. godine.
U istom je registru upisano 27.911 poljoprivrednih gospodarstava koje obrađuje te površine od kojih je tek 1.462 lani stavljalo vino na tržište. Oni su skupa proizveli 454.000 hektolitara vina u 2023. godini, odnosno 560.000 godinu ranije, kazuju podaci APPRRR o prijavljenim količinama vina.
U strukturi domaće proizvodnje gotovo 9% čine vrhunska, oko 70% kvalitetna, dok je nešto manje od 20% vina kategorizirano u grupu bez zaštićene oznake izvornosti.
Podaci DZS-a o prometu vina govore o 28 litara potrošnje po glavi stanovnika, što uz 69% razine samodostatnosti implicira da 8 uvezemo.
Tri četvrtine domaćih vina su bijela, a popis dominantnih sorata i nadalje predvode graševina, malvazija i plavac mali.
