Naš cilj je pružiti tačne, relevantne i pravovremene informacije, kao i otvoreni prostor za diskusiju o ključnim pitanjima koja oblikuju naš region.

Aktuelno

Najnovije vesti iz zemalja Balkana.

Naš cilj je pružiti tačne, relevantne i pravovremene informacije, kao i otvoreni prostor za diskusiju o ključnim pitanjima koja oblikuju naš region.

Aktuelno

SLAVA BEOGRADA Danas je Spasovdan

Duhovnost
Link kopiran u privremenu memoriju!

Srpska pravoslavna crkva i vernici slave danas praznik Hristovog vaznesenja, poznat kao i Spasovdan. Uvek se obeležava u četvrtak i to šeste nedelje posle Uskrsa i jedan je od deset praznika posvećenih Hristu, a prate ga i razni običaji i verovanja. Takođe, Spasovdan je i slava našeg glavnog grada.

Hristovo vaznesenje, odnosno Spasovdan, obeleževa se u znak sećanja na dan kada se Isus poslednji put javio učenicima, zapovedio im da idu po svetu i propovedaju jevanđelje. Četrdesetog dana po vaskrsenju, dok su se njegovi učenici nalazili za trpezom, Hristos im se ponovo javio i rekao: “Idite po svetu i propovedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko poveruje i krsti se, biće spasen, a ko ne poveruje, biće osuđen.”

Učenici su prenosili Hristovu veru i tako ljude spasavali u veri, odakle i naziv praznika.

Na današnji dan, u narodu se verovalo da muškarci ne treba da se briju, a žene i deca da ne treba da se umivaju. Baš kao i na Đurđevdan, ne bi trebalo spavati preko dana, jer navodno ćemo biti pospani tokom cele godine.

Danas se ne rade teški poslovi, u znak poštovanja prema velikom prazniku koji, prema narodnom verovanju, može da spase kuću od nevolje, a decu od bolesti. Mnogi manastiri su posvećeni Spasovdanu, kao što su manastiri Rukumija, Sestroljin, Dobrovodica i Ravanica, a još neki gradovi, poput Banjaluke, Istočnog Novog Sarajeva, Nevesinja i Čačka slave Spasovdan kao svoju gradsku slavu.

Takođe, Beograd slavi Spasovdan kao svoju slavu od kada je despot Stefan Lazarević 1403. godine gradu dao status srpske prestonice, u čast obnove i napretka, piše RTS. Ovaj veliki praznik simbolično ukazuje na stalno uzdizanje, vaznesenje grada iz pepela i jaku veru u budućnost.

I danas, litija će se kretati od raskrsnice ulica Kneza Miloša i Kralja Milana do Svetosavskog hrama na Vračaru. Ove godine će predvoditi patrijarh srpski Porfirije, a na čelu litije će biti i ruka Svetog Save, koja je jedini deo svetiteljevih moštiju preostao u Srbiji iza spaljivanja na Vračaru 27. aprila 1594. godine, navedeno je u saopštenju SPC.

Po dolasku litije, u hramu Svetog Save okupljenima će se obratiti patrijarh Porfirije.

Današnju formu proslavljanja Spasovdana u Beogradu ustanovio je 1862. godine Mitropolit beogradski Mihailo Jovanović, tadašnji poglavar Crkve Kneževine Srbije.

Tagovi