Prva nedjelja došašća označava početak adventa, vremena pripreme za Božić i Kristovo rođenje, te je ujedno i početak nove crkvene godine.
Došašće traje četiri tjedna, završavajući na Badnjak, 24. prosinca, a u liturgiji prevladava ljubičasta boja. Slavlje došašća započelo je u 5. stoljeću, kada je biskup Perpetuo iz Toursa inicirao pripreme za Božić. U 6. stoljeću, papa Grgur Veliki skratio je ovo razdoblje na četiri tjedna i ukinuo zabranu konzumacije mesnih i mliječnih proizvoda tijekom došašća.
Tijekom došašća, posebno su popularne rane jutarnje mise, poznate kao mise zornice, koje simboliziraju budnost vjernika u pripremi za Božić. Na ovim se misama pjevaju adventske pjesme s marijanskim obilježjima, među kojima su: “Poslan bi anđeo Gabrijel”, “Ptičice lijepo pjevaju” i “Visom leteć ptice male”, “Padaj s neba”, “Zlatnih krila”, “O Marijo, ti sjajna zornice”.
Prve nedjelje došašća mnogi će kod kuće upaliti prvu svijeću na adventskom vijencu, koji simbolizira borbu protiv životnog mraka ispunjenu nadom. Ovaj vijenac predstavlja pobjedu Krista Gospodina nad smrću, simbolizirajući Isusov križ i uskrsnuće.
Adventski vijenac se tradicionalno plete od zimzelenih grančica ali da nema početak ni kraj, što simbolizira vječnost, dok bor i božikovina predstavljaju besmrtnost. Lovor označava pobjedu nad grijehom i patnjom, a cedar simbolizira snagu i izlječenje. Često se dodaje i grančica ružmarina, koja, prema legendi, čuvala Djevicu Mariju na putu u Egipat.
U adventski vijenac umeće se četiri svijeće, koje simboliziraju ključne prekretnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkupljenje i svršetak.
Na blagdan sv. Barbare, 4. prosinca, u mnogim hrvatskim krajevima postoji običaj sijanja pšenice, a neki ga prakticiraju i na sv. Luciju, 13. prosinca. Ovaj običaj potječe iz drevnih kultova koji su prizivali dobru ljetinu. Susjedi se posjećuju i uspoređuju čija je pšenica gušća, viša i bujnija. Kada pšenica naraste, oko nje se veže vrpca s hrvatskom trobojnicom.
U Slavoniji, na sv. Barbaru započinju božićni ophodi. Tada susjedi jedni drugima čestitaju, izgovarajući: “Hvaljen Isus! Čestitam vam sv. Barbaru! Rodilo vam se, telilo se, ždrebilo se, prasilo se, janjilo se, macilo se i leglo se! Živi i zdravi bili!” Na to ukućani odgovaraju: “Živ i zdrav i ti bio!” Domaćin obično tada donese domaću slavonsku kobasicu kako bi se počastili.
Blagdan Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije slavi se 8. prosinca. Utemeljio ga je papa Siksto IV. 1476. godine, a dogmu je proglasio papa Pio IX. 1854. godine. Arkanđeo Gabrijel nazvao je Mariju “punom milosti”, a crkveni oci su je zvali Blaženom Djevicom. Prema katoličkoj teologiji, Marija je morala biti bez grijeha da bi mogla začeti Isusa.
U došašću se slavi i dan sv. Nikole, 6. prosinca, poznat i kao “Nikolinje”. Tijekom ovog dana, djeca se daruju u čast sv. Nikoli, biskupu koji je prema legendi noću donosio darove siromašnima. Sv. Nikolu prate anđeli, dok zločestu djecu može posjetiti Krampus, koji im donosi šibu, obično zlatne boje. Djeca čiste čizmice i ostavljaju ih na prozoru, a ujutro pronalaze darove.
U nekim dijelovima središnje Hrvatske, ukućani se skrivaju ispod prozora i zveckaju lancima kako bi uplašili djecu, govoreći da prolazi Krampus, potičući ih tako da budu poslušna i dobra.
Posljednji dan došašća je Badnjak, dan uoči Božića. Na Badnjak, dan uoči Božića, ukućani rano ustaju. Žene pripremaju nemrsnu hranu za večeru, jer se na Badnjak posti, dok muškarci hrane stoku, koja treba biti spokojna zbog božićnih blagdana, te pripremaju drva za ogrjev.
Tradicionalno, glavni član domaćinstva unosio je slamu u kuću koju su rasprostirali po sobi. Dom se kitio svježim zelenilom, a božićno drvce, koje je danas gotovo neizostavni dio blagdanskih običaja, počelo se kititi u Hrvatskoj od konca 19. stoljeća.
Na Badnjak se blagovala posna jela, bez mesa i masti. Pripremala se riba na različite načine, grah, brodet s palentom, a od kolača su se nudile fritule, fanjci, gibanica i badnjača. Obredni dio Badnjaka završava odlaskom ukućana na ponoćnu misu, koja simbolizira ulazak u božićno slavlje.
