Evropske nacije raspravljaju o slanju trupa u Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma, budući da je novoizabrani američki predsjednik Donald Trump jasno dao do znanja da neće staviti američke čizme na zemlju kako bi garantovao sigurnost, kažu dužnosnici i diplomati, piše Reuters, a prenosi Klix.ba
Razgovori, koje vodi francuski predsjednik Emmanuel Macron, u ranoj su fazi, ali su već otkrili podjele oko mogućih ciljeva i mandata takve misije, pa čak i mudrosti pokretanja tog pitanja sada.
Budući da je Kijev u ratu i problemima, evropski čelnici žele izbjeći da kod ruskog predsjednika Vladimira Putina ostave dojam za koji vjeruju da je došlo vrijeme za razgovore i da će uspjeti zadržati svoje uspjehe na bojnom polju. Insistiraju da su usredotočeni na jačanje vojne i privredne pomoći Ukrajini i ne vide znak da je Putin spreman pregovarati.
Ipak, iza kulisa, neki dužnosnici razmatraju kako bi evropske nacije mogle pružiti sigurnosne garancije za Ukrajinu, uključujući i kroz snage od desetina hiljada vojnika na ukrajinskom tlu.
Takve bi snage povećale rizik od direktnog sukoba s Rusijom i rastegnute evropske vojske, čije su zalihe oružja iscrpljene donacijama Ukrajini i koje su navikle uvelike se oslanjati na američku potporu za velike misije.
Trump je isključio mogućnost da američke trupe igraju ulogu u provođenju primirja i insistirao je da bi Evropljani morali sami igrati tu ulogu u razgovorima s Macronom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Parizu 7. decembra, prema dva izvora.
To bi moglo značiti raspoređivanje Evropljana u Ukrajini, bilo da Kijev dobije sigurnosnu garanciju ulaskom u NATO, kako se nada, ili putem bilateralnih jamstava.
Analitičari kažu da je dosadašnja rasprava otkrila zabunu oko toga hoće li buduća evropska misija preuzeti tradicionalnu ulogu očuvanja mira, kao što je nadziranje linije prekida vatre, ili će pružiti snažno odvraćanje od bilo kakvog daljnjeg ruskog napada. Italijanski dužnosnici govorili su o očuvanju mira, dok su se francuski i ukrajinski dužnosnici usredotočili na odvraćanje.
Snage odvraćanja mogla bi formirati koalicija nekih pet do osam zemalja, rekao je ukrajinski dužnosnik upućen u neke od rasprava. Analitičari i dužnosnici dali su različite procjene veličine takvih snaga, naglašavajući da bi mnogo toga ovisilo o njihovoj preciznoj misiji. Neki analitičari sugeriraju da bi oko 40.000 vojnika moglo biti realno.
Prema shemi rotacije koja bi također uključivala jedinice koje se pripremaju za razmještaj i rekonstituciju nakon razmještaja, oko 100.000 vojnika moglo bi biti uključeno u misiju u bilo kojem trenutku, rekao je Franz-Stefan Gady, austrijski bivši vojni planer sada na Međunarodnom institutu za strateška pitanja. Studije.
“To će sigurno ozbiljno opteretiti evropske kopnene snage”, rekao je.
Evropski sigurnosni dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, također je rekao da bi moglo biti potrebno čak 100.000 vojnika.
Gady je rekao da bi se takve snage mogle stvoriti ako bi neke evropske nacije smanjile druge misije, poput mirovnih misija na Balkanu. Evropa, SAD i drugi partneri rasporedili su oko 60.000 vojnika u Bosnu i Hercegovinu i 50.000 na Kosovo 1990-ih, ali te su misije sada mnogo manje.
Također se raspravlja o sastavu bilo koje međunarodne snage, jer bi njihova mješavina nacija morala biti prihvatljiva objema stranama – i njihov mandat.
Italijanski ministar obrane Guido Crosetto rekao je da će to morati biti pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda, ali drugi dužnosnici kažu da bi to Rusiji, stalnoj članici Vijeća sigurnosti UN-a, dalo previše utjecaja.
Evropljani bi također vjerojatno morali uvjeriti Sjedinjene Države da se na neki način uključe, barem uz obavještajnu i drugu operativnu pomoć, kažu analitičari. Potencijalna pravila angažmana među mnogim su kritičnim pitanjima koja ostaju nejasna.
“Što će se dogoditi ako evropski vojnik bude upucan?” upitao je francuski vojni dužnosnik.
