Eparhija raško-prizrenska Srpske pravoslavne crkve saopštila je da su nedavnim nelegalnim građevinskim radovima izazvana teška oštećenja na prostoru Isposnice Svetog Petra Koriškog kod Prizrena, drevne srpske pravoslavne svetinje iz 13. veka.
Eparhija u saopštenju ističe da je ovakva praksa ruiniranja srednjovekovnih hrišćanskih svetinja krajnje nedopustiva i zahteva da se hitno obustave sve protivzakonite aktivnosti i strogo poštuje Zakon o specijalnim zaštićenim zonama, kako bi se sprečilo dalje uništavanje vredne verske i kulturne baštine i očuvalo vekovno duhovno i kulturno nasleđe srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
Eparhija raško-prizrenska pozvala je na hitnu reakciju međunarodnih institucija na KiM, pre svega misija EU, EULEKS, OEBS i KFOR, kao i privremenih prištinskih institucija, kako bi u okviru svojih ovlašćenja preduzeli urgentne korake da se zaustavi najnovije bezakonje, sankcionišu odgovorni, obezbedi zaštita te svetinje i sanira postojeća šteta u punoj koordinaciji sa SPC.
Dodaje se da će o ovom skandaloznom slučaju biti obavešten i UNESKO, kao i druge relevantne međunarodne organizacije za zaštitu kulturne baštine u Evropi, SAD i svetu.
“Nedavnim nezakonitim građevinskim radovima na ovom lokalitetu, koji su obuhvatili probijanje široke pristupne staze i njenog popločavanja do same pećine svetitelja, oko koje se nalazi svetinja, teško je oštećena i ugrožena njena arheološka i istorijska celovitost, čak su potkopani i sami temelji ovog srednjovekovnog kompleksa, tako da u slučaju većih kiša ili i najmanjeg potresa može da dođe do odrona i obrušavanja cele isposnice”, navedeno je u saopštenju.

Podseća se da je Isposnica Svetog Petra Koriškog zvanično zaštićena kao jedna od 50 specijalnih zaštićenih zona, u skladu sa Zakonom o specijalnim zaštićenim zonama privrmenih institucija.
Nakon oružanog sukoba 1999. isposnica Svetog Petra je više puta skrnavljena raskopavanjem groba svetitelja, oštećivanjem srednjovekovnih fresaka grafitima i postavljanjem albanske zastave iznad isposnice, koja se još vidi, o čemu se Eparhija oglašavala tražeći zaštitu.
Navodi se da je nezakonite radove obavila lokalna kosovska albanska firma, kako se vidi na postavljenoj tabli, a da je, imajući u vidu krajnju neprofesionalnost radova, upotrebu teških mašina za probijanje puta uz ostavljanje razbacanog materijala i zemlje na širem prostoru lokaliteta, očigledno da nisu angažovani eksperti za kulturnu baštinu.







