Hrvatsku javnost nedavno je šokirao napad na policajku u Zagrebu, a posebno je uznemirujuća činjenica da je napadač bio 32-godišnji Marokanac, stranac s odobrenom međunarodnom zaštitom.
“Policijska uprava zagrebačka dostavila je obavijest Ministarstvu unutarnjih poslova o okolnostima koje predstavljaju opasnost za javni poredak. Slijedom navedenog može se donijeti odluka o poništenju statusa međunarodne zaštite, a koja mu je odobrena 2015. godine, u kojem slučaju je u konačnici moguć izgon iz Republike Hrvatske”, objavila je zagrebačka policija nakon napada, dodajući da će MUP pokrenuti postupak poništenja statusa dodijeljene međunarodne zaštite slijedom čega će se donijeti i odluka o prisilnom udaljenju iz RH.
Predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić također je komentirao taj slučaj te je naveo da je Marokanac već bio izgnan iz više europskih država te je višestruki počinitelj kaznenih djela i prekršaja. “S obzirom na to da je ta osoba dobila izgon iz Njemačke, iz Danske, da je recidivist, mislim da taj čovjek nema što tražiti u Republici Hrvatskoj.”
Portal Direktno upitao je Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) o tome tko je donio odluku da se migrantu koji je prethodno deportiran zbog počinjenih kaznenih djela odobri azil u Hrvatskoj te ima li još takvih slučajeva, no iz MUP-a se dosad nisu očitovali o tome. Više informacija dobili smo od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Oni su nam potvrdili da na zahtjev MUP-a obavljaju provjeru stranih državljana. “O tome se izdaje opće uvjerenje o podacima iz kaznene evidencije.”s
‘Postupak se mora provesti bez odugovlačenja’
Zanimalo nas je i koje pravne mjere i mehanizmi postoje za brzu reakciju i procesuiranje kaznenih djela počinjenih od strane stranaca s međunarodnom zaštitom. “Odredbe Zakona o kaznenom postupku propisuju kako se kazneni postupak provodi na zahtjev ovlaštenog tužitelja te je državni odvjetnik dužan pokrenuti kazneni postupak ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo za koje se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti, a nema zakonskih smetnji za progon te osobe”, naveli su iz Ministarstva pravosuđa.
“Postupak se mora provesti bez odugovlačenja, a u postupcima u kojima je okrivljeniku privremeno oduzeta sloboda, sud i državna tijela dužni su postupati osobito žurno te onemogućiti svaku zlouporabu prava koja pripadaju sudionicima u postupku. U slučaju postojanja osnovane sumnje da je strani državljanin počinio kazneno djelo, a nalazi se u bijegu ili osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći, postoji osnova za određivanje istražnog zatvora. Kad se okrivljenik protiv kojega je pokrenut postupak zbog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti nalazi u bijegu, a postoji rješenje o određivanju pritvora ili istražnog zatvora, tijelo koje vodi postupka može naložiti izdavanje tjeralice”, pojasnili su iz resornog Ministarstva.
Također su istaknuli i da postoji mogućnost suđenja u odsustvu. “To je moguće ako postoje osobito važni razlozi da mu se sudi, a nije moguće suđenje u stranoj državi ili nije moguće izručenje ili je optuženik u bijegu ili nije dostižan državnim tijelima.”
Tijek kaznenog postupka
“U samom kaznenom postupku zabranjena je diskriminacija sukladno pripadnosti rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, obrazovanju, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu, izražavanju ili spolnoj orijentaciji”, istaknuli su.
“Radnje u postupku odvijaju se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, međutim stranke i ostali sudionici u postupku imaju se pravo služiti svojim jezikom. U slučaju da se određena radnja ne vodi na jeziku koji osoba govori i razumije, osigurava se usmeno prevođenje onoga što ona odnosno drugi iznosi te isprava i drugog pisanog dokaznog materijala koji se izvodi”, navode iz Ministarstva pravosuđa.
