Predsedništvo Hrvatske akademije nauke i umetnosti u Bosni i Hercegovini (HAZU BiH) upozorilo je da se Hrvate u BiH sustavno diskriminiše, obespravljuje i ponižava, čime im se uskraćuju osnovna politička, privredna i demokratska prava, a time se ugrožava i budućnost BiH, piše Index.
Nakon sednice održane juče u Mostaru, HAZU BiH dostavio je medijima danas promemoriju u kojoj je istaknuto da Akademija smatra kako je ovakvo stanje duboko nepravedno i opasno za budućnost višenacionalne države.
„Ova promemorija dolazi u trenutku kada su Hrvati dovedeni u tešku situaciju zbog kršenja njihovih temeljnih prava i reduciranih institucionalnih mehanizama zaštite. Kao konstitutivan narod, Hrvati traže jednakopravnost, a ne privilegije, i hitno rešenje kroz stvarnu federalizaciju i poštovanje evropskih demokratskih standarda“, navodi HAZU BiH.
“Niz primjera diskriminacije”
Akademija je istakla niz primera diskriminacije, uključujući nametanje političkih predstavnika, onemogućavanje osnivanja hrvatskog televizijskog kanala i uskraćivanje privrednih prava, poput nametanja rešenja oko realizacije projekta Južne plinske interkonekcije.
Hrvati u Bosni i Hercegovini nezadovoljni su Izbornim zakonom jer smatraju da omogućava da im drugi narodi biraju političke predstavnike, što je posebno vidljivo u slučaju izbora Željka Komšića za člana Predsedništva BiH, iako nije dobio većinsku podršku hrvatskog biračkog tela. Ovo, zajedno s političkim rešenjima koja nameće međunarodna zajednica, doživljavaju kao kršenje načela konstitutivnosti i ugrožavanje političke ravnopravnosti Hrvata u BiH.
Hrvatski dužnosnici u Bosni i Hercegovini izražavaju nezadovoljstvo zbog odluke Parlamenta Federacije BiH kojom je, uz njihovo preglasavanje, odlučeno da projekt Južne plinske interkonekcije vodi BH-Gas, a ne kompanija iz Mostara, kao što je predlagala hrvatska politička strana. Smatraju da je ovakva odluka primjer političke majorizacije, kojom se zanemaruju interesi područja s hrvatskom većinom te ugrožava lokalna kontrola i razvoj ključnih energetskih projekata.
U četvrtak će o tome zakonu kojim se predviđa plinsko povezivanje glasovati i gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Američka administracija protivi se osnivanju nove kompanije sa sedištem u Mostaru na čemu inzistira HDZ BiH Dragana Čovića.
“Kriza se ne može razriješiti građanskim ustrojem”
Posebno su kritikovani međunarodni dužnici koji, prema HAZU-u, ignorišu ove nepravde i doprinose produbljivanju krize.
“Duboka i dugotrajna kriza u višenacionalnoj BiH s tri ravnopravna konstitutivna naroda ne može se razrešiti takozvanim građanskim ustrojem jer bi to bila najcrnja unitarizacija koja bi dovela do potpune obespravljenosti Hrvata”, navodi se u promemoriji.
HAZU BiH poziva na dijalog i ‘političku mudrost’ kako bi se kroz decentralizaciju i ravnopravnost osigurala stabilna budućnost Bosne i Hercegovine kao doma svih njenih naroda i građana.
