<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Biseri Balkana &#8211; Balkan Facts</title>
	<atom:link href="https://balkanfacts.net/kategorija/biseri-balkana/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://balkanfacts.net</link>
	<description>Regionalni informativni sajt</description>
	<lastBuildDate>Sun, 10 Aug 2025 11:05:10 +0000</lastBuildDate>
	<language>sr-RS</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=6.9.4</generator>

<image>
	<url>https://balkanfacts.net/wp-content/uploads/cropped-balkanfacts-favicon-32x32.png</url>
	<title>Biseri Balkana &#8211; Balkan Facts</title>
	<link>https://balkanfacts.net</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>PROHOR PČINJSKI Srpski manastir koji Makedonci veoma vole i poštuju, evo zašto (FOTO)</title>
		<link>https://balkanfacts.net/novost/prohor-pcinjski-srpski-manastir-koji-makedonci-veoma-vole-i-postuju-evo-zasto-foto/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Balkan Facts]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 10 Aug 2025 11:05:10 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://balkanfacts.net/?post_type=novost&#038;p=24231</guid>

					<description><![CDATA[Manastir Prohor Pčinjski, jedan od najstarijih srpskih manastira, nalazi se na obroncima planine Kozjak, u blizini reke Pčinje. Osnovan je u 11. veku od strane vizantijskog cara Romana IV Diogena, kao znak zahvalnosti Svetom Prohoru Pčinjskom, koji mu je prorekao da će postati car. Manastir je kroz vekove bio značajan duhovni i kulturni centar, a [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Osnovan je u 11. veku od strane vizantijskog cara Romana IV Diogena, kao znak zahvalnosti Svetom Prohoru Pčinjskom, koji mu je prorekao da će postati car. Manastir je kroz vekove bio značajan duhovni i kulturni centar, a danas je zaštićen kao spomenik kulture od izuzetnog značaja. Za stanovnike Severne Makedonije, manastir ima poseban značaj. Kako se nalazi u blizini granice sa Severnom…</p>
<p><a href="https://balkanfacts.net/novost/prohor-pcinjski-srpski-manastir-koji-makedonci-veoma-vole-i-postuju-evo-zasto-foto/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>KUCA LI SRCE SVETOG NAUMA I DANAS? Mnogi veruju da su ga čuli, a lepota manastira, Biljanininih izvora i Ohrida sve zadivljuje (FOTO) (VIDEO)</title>
		<link>https://balkanfacts.net/novost/kuca-li-srce-svetog-nauma-i-danas-mnogi-veruju-da-su-ga-culi-a-lepota-manastira-biljanininih-izvora-i-ohrida-sve-zadivljuje-foto-video-2/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Balkan Facts]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 03 Jul 2025 12:08:07 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://balkanfacts.net/?post_type=novost&#038;p=23452</guid>

					<description><![CDATA[Danas pravoslavni vernici obeležavaju praznik Svetog Nauma. Manastir posvećen ovom svetitelju, smešten je na jugoistočnoj obali Ohridskog jezera i jedno je od najlepših i najposećenijih mesta u Makedoniji. Osnovan krajem 9. veka od strane Svetog Nauma, jednog od najbližih saradnika Ćirila i Metodija, manastir je kroz vekove postao simbol duhovnosti, kulturnog bogatstva i prirodne lepote [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Osnovan krajem 9. veka od strane Svetog Nauma, jednog od najbližih saradnika Ćirila i Metodija, manastir je kroz vekove postao simbol duhovnosti, kulturnog bogatstva i prirodne lepote Makedonije. Unutar manastirske crkve, nalazi se grob Svetog Nauma, za koji se veruje da čini čuda. Prema predanju, srce Svetog Nauma nikada nije prestalo da kuca, i posetioci manastira mogu čuti njegove…</p>
<p><a href="https://balkanfacts.net/novost/kuca-li-srce-svetog-nauma-i-danas-mnogi-veruju-da-su-ga-culi-a-lepota-manastira-biljanininih-izvora-i-ohrida-sve-zadivljuje-foto-video-2/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>AKROPOLJ Biser antičke Grčke godišnje poseti impresivan broj ljudi (VIDEO)</title>
		<link>https://balkanfacts.net/novost/akropolj-biser-anticke-grcke-godisnje-poseti-impresivan-broj-ljudi-video/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Balkan Facts]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 25 May 2025 16:41:01 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://balkanfacts.net/?post_type=novost&#038;p=20999</guid>

					<description><![CDATA[Akropolj u Atini godišnje privuče više od tri miliona turista, a dnevni broj posetilaca može dostići i 23.000 ljudi. Zbog velikih gužvi, od 2024. godine uvedena su ograničenja koja dozvoljavaju maksimalno 20.000 posetilaca dnevno. Ova prelepa citadela podignuta je tokom Zlatnog doba Atine, u 5. veku pre nove ere. Njeni najpoznatiji spomenici, poput Partenona, Erehtejona, [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Zbog velikih gužvi, od 2024. godine uvedena su ograničenja koja dozvoljavaju maksimalno 20.000 posetilaca dnevno. Ova prelepa citadela podignuta je tokom Zlatnog doba Atine, u 5. veku pre nove ere. Njeni najpoznatiji spomenici, poput Partenona, Erehtejona, Propileja i Hrama Atine Nike, predstavljaju vrhunac antičke grčke umetnosti i arhitekture. Akropolj nije samo istorijska znamenitost već i…</p>
<p><a href="https://balkanfacts.net/novost/akropolj-biser-anticke-grcke-godisnje-poseti-impresivan-broj-ljudi-video/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>NAJVEĆI MOST ANTIČKOG SVETA Nalazio se na prostoru EX YU i bio pravo čudo arhitekture, krasio je ovu reku (VIDEO)</title>
		<link>https://balkanfacts.net/novost/najveci-most-antickog-sveta-nalazio-se-na-prostoru-ex-yu-i-bio-pravo-cudo-arhitekture-krasio-je-ovu-reku-video/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Balkan Facts]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 16 May 2025 07:45:41 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://balkanfacts.net/?post_type=novost&#038;p=19919</guid>

					<description><![CDATA[Kulturno nasleđe iz doba Rimljana predstavlja izuzetno bogatstvo koje svedoči o značaju ovog prostora u antičkom svetu. Na teritoriji današnje Srbije rođeno je čak 16 rimskih careva, što je jedinstven podatak u istoriji Rimskog carstva. Ostaci monumentalnih građevina, poput Trajanovog mosta, Trajanove table i rimskih utvrđenja kao što su Diana i Pontes, govore o naprednoj [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Ostaci monumentalnih građevina, poput Trajanovog mosta, Trajanove table i rimskih utvrđenja kao što su Diana i Pontes, govore o naprednoj arhitekturi i strateškom značaju ovog regiona. Trajanov most bio je najveći most antičkog sveta, izgrađen preko Dunava kod današnjeg sela Kostol u Srbiji. Most je podigao rimski car Trajan, a projektovao ga je Apolodor iz Damaska.</p>
<p><a href="https://balkanfacts.net/novost/najveci-most-antickog-sveta-nalazio-se-na-prostoru-ex-yu-i-bio-pravo-cudo-arhitekture-krasio-je-ovu-reku-video/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>ZAŠTITA NA ČEKANJU Život u kanjonu rijeke Mrtvice osvaja sva vaša čula</title>
		<link>https://balkanfacts.net/novost/zastita-na-cekanju-zivot-u-kanjonu-rijeke-mrtvice-osvaja-sva-vasa-cula/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Balkan Facts]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 13 May 2025 11:00:00 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://balkanfacts.net/?post_type=novost&#038;p=19611</guid>

					<description><![CDATA[Iako joj ljepotu, posebnost i prirodne vrijednosti, koje nadilaze nacionalni nivo, niko nikada nije osporio, rijeka Mrtvica sa okolinom već treću godine čeka formalnu zaštitu i status Parka prirode. Rijeka je spajala i razdvajala, kako mještani kažu, bila i majka i maćeha, a navodno, jednom davno, noseći sve pred sobom, “sama sebi je dala ime”. [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Iako joj ljepotu, posebnost i prirodne vrijednosti, koje nadilaze nacionalni nivo, niko nikada nije osporio, rijeka Mrtvica sa okolinom već treću godine čeka formalnu zaštitu i status Parka prirode. Rijeka je spajala i razdvajala, kako mještani kažu, bila i majka i maćeha, a navodno, jednom davno, noseći sve pred sobom, “sama sebi je dala ime”. Odavno je opčinila i turiste iz cijelog svijeta…</p>
<p><a href="https://balkanfacts.net/novost/zastita-na-cekanju-zivot-u-kanjonu-rijeke-mrtvice-osvaja-sva-vasa-cula/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>LUKOMIR Selo 1500 metara iznad mora i najviše naseljeno mesto u BiH (VIDEO)</title>
		<link>https://balkanfacts.net/novost/lukomir-selo-1500-metara-iznad-mora-i-najvise-naseljeno-mesto-u-bih-video/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Balkan Facts]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 10 May 2025 21:18:43 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://balkanfacts.net/?post_type=novost&#038;p=19386</guid>

					<description><![CDATA[Oni koji su gledali film &#8220;Nebo iznad krajolika&#8221; sigurno nisu zaboravili prizore koji su snimljeni upravo u Lukomiru. Najviše naseljeno mesto u Bosni i Hercegovini, smešteno na južnim obroncima planine Bjelašnice. Nalazi se u opštini Konjic, u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovo selo je poznato po svojoj tradicionalnoj arhitekturi, kamenim kućama sa krovovima od šindre [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Najviše naseljeno mesto u Bosni i Hercegovini, smešteno na južnim obroncima planine Bjelašnice. Nalazi se u opštini Konjic, u Federaciji Bosne i Hercegovine. Ovo selo je poznato po svojoj tradicionalnoj arhitekturi, kamenim kućama sa krovovima od šindre i lima, kao i po autentičnom nomadskom načinu života ljudi ovog kraja. Smešteno na gotovo 1.500 metara nadmorske visine…</p>
<p><a href="https://balkanfacts.net/novost/lukomir-selo-1500-metara-iznad-mora-i-najvise-naseljeno-mesto-u-bih-video/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>BAKA ZORKINE LIGNJE Najukusniji recept koji ste probali i priča o malom a velikom životu</title>
		<link>https://balkanfacts.net/novost/baka-zorkine-lignje-najukusniji-recept-koji-ste-probali-i-prica-o-malom-a-velikom-zivotu/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Balkan Facts]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 29 Apr 2025 05:00:00 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://balkanfacts.net/?post_type=novost&#038;p=18526</guid>

					<description><![CDATA[Neke ljude nećete moći povezati u glavi, pa ćete se vajkati, otkud oni da se druže, ma nemoguće… Ja i baba Zorka smo bile od tih. Upoznale smo se, može se reći u izgnanstvu, obe smo doživele izbegličku sudbinu. Možda nas je taj momenat i spojio, razumele smo se. Bože, kad se samo setim koliko [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Upoznale smo se, može se reći u izgnanstvu, obe smo doživele izbegličku sudbinu. Možda nas je taj momenat i spojio, razumele smo se. Bože, kad se samo setim koliko jednostavne ljubavi je bilo u toj naoko robusnoj ženi i koliko skromnosti. Srele smo se sasvim slučajno, kao što to obično biva. Kao devojka obrela sam se sama u jednom šumadijskom gradu, njoj deca otišla za svojim obavezama…</p>
<p><a href="https://balkanfacts.net/novost/baka-zorkine-lignje-najukusniji-recept-koji-ste-probali-i-prica-o-malom-a-velikom-zivotu/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>SELO DŽEPI Raskošna priroda i kolevka sećanja na detinjstvo iz vremena koga više nema</title>
		<link>https://balkanfacts.net/novost/selo-dzepi-raskosna-priroda-i-kolevka-secanja-na-detinjstvo-iz-vremena-koga-vise-nema/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Balkan Facts]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 26 Apr 2025 10:23:02 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://balkanfacts.net/?post_type=novost&#038;p=18262</guid>

					<description><![CDATA[Ime sela Džepi Jevto Dedijer izvodi od albanske riječi djepe-djep, što znači kolevka, bešika. Ovakvo izvođenje ima smisla, jer udolina u kojoj je smešteno selo Džepi upravo podseća na kolevku. Pođeš tako, odeš, živiš, putuješ i tragaš. Prođe dobar deo života, kruni se i nestaje, neke tuge zatrpaš duboko u sebi. A, onda, jedne noći [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Pođeš tako, odeš, živiš, putuješ i tragaš. Prođe dobar deo života, kruni se i nestaje, neke tuge zatrpaš duboko u sebi. A, onda, jedne noći pomisliš da bi bilo lepo pisati o stećcima u Konjicu, onim oko kojih ste se kao deca igrali. Shvatiš potom da sve češće misliš o jednoj staroj krušci u jednom selu iz kojeg nikad nisi otišao a u kome dugo nisi bio. Tada ugledaš ovaj snimak a na njemu i…</p>
<p><a href="https://balkanfacts.net/novost/selo-dzepi-raskosna-priroda-i-kolevka-secanja-na-detinjstvo-iz-vremena-koga-vise-nema/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>ZABORAVLJENI DREVNI GRAD Pronađen Linkus, rodno mesto bake Aleksandra Velikog</title>
		<link>https://balkanfacts.net/novost/zaboravljeni-drevni-grad-pronadjen-linkus-rodno-mesto-bake-aleksandra-velikog/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Balkan Facts]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 24 Apr 2025 12:00:00 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://balkanfacts.net/?post_type=novost&#038;p=18062</guid>

					<description><![CDATA[Arheolozi u Severnoj Makedoniji nadaju se da su otkrili ostatke Linkusa, drevnog grada i prestonice kraljevstva Linkestide. Dodatne analize i pretraživanja su potrebna, ali bi potvrda otkrića značila da je pronađeno mesto rođenja majke Filipa Drugog, odnosno bake Aleksandra Velikog. Linkstida je bila mala kraljevina u današnjoj Severnoj Makedoniji, koju ju je Filip Drugi pripojio [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Arheolozi u Severnoj Makedoniji nadaju se da su otkrili ostatke Linkusa, drevnog grada i prestonice kraljevstva Linkestide. Dodatne analize i pretraživanja su potrebna, ali bi potvrda otkrića značila da je pronađeno mesto rođenja majke Filipa Drugog, odnosno bake Aleksandra Velikog. Linkstida je bila mala kraljevina u današnjoj Severnoj Makedoniji, koju ju je Filip Drugi pripojio Makedonskom…</p>
<p><a href="https://balkanfacts.net/novost/zaboravljeni-drevni-grad-pronadjen-linkus-rodno-mesto-bake-aleksandra-velikog/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>GODOVSKA PEĆINA KOD TUTINA Podzemni hodnici spajaju Srbiju i Crnu Goru</title>
		<link>https://balkanfacts.net/novost/godovska-pecina-kod-tutina-podzemni-hodnici-spajaju-srbiju-i-crnu-goru/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Balkan Facts]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 23 Apr 2025 09:00:00 +0000</pubDate>
				<guid isPermaLink="false">https://balkanfacts.net/?post_type=novost&#038;p=17974</guid>

					<description><![CDATA[Na jugozapadu Srbije, u ataru sela Godovo, nalazi se Godovska pećina, prirodni dragulj skriven u krečnjačkoj gredi Dedovog Brda na 985 metara nadmorske visine. Ova speleološka riznica, udaljena svega osam kilometara od Tutina, ima veliki turistički potencijal iako su je do sada istražival samo meštani. -Pećina je smeštena u srcu prirode, nestvarnim lepotama Peštera. Dugačka [&#8230;]]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p>Na jugozapadu Srbije, u ataru sela Godovo, nalazi se Godovska pećina, prirodni dragulj skriven u krečnjačkoj gredi Dedovog Brda na 985 metara nadmorske visine. Ova speleološka riznica, udaljena svega osam kilometara od Tutina, ima veliki turistički potencijal iako su je do sada istražival samo meštani. -Pećina je smeštena u srcu prirode, nestvarnim lepotama Peštera. Dugačka je oko 300…</p>
<p><a href="https://balkanfacts.net/novost/godovska-pecina-kod-tutina-podzemni-hodnici-spajaju-srbiju-i-crnu-goru/" rel="nofollow">Source</a></p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
